1.Što je Postcovid sindrom ? 

Skupina simptoma i znakova koje  postoje kod  osoba s preboljelom  simptomatskom ili asimptomatskom infekcijom  SARS Cov2 virusom.   Najčešće  tegobe su  u području   dišnog, srčanožilnog ,središnjeg ili  perifernog živčanog sustava, a mogu potrajati i do 6 mjeseci,a kod teže oboljelih i do 12 mjeseci  nakon preboljenja infekcije. 

2.Najčešće posljedice Covid infekcije koje su zabilježene do sada ?

Najčešće prijavljivani simptomi koji su zaostajali nakon kovid infekcije su mučnina, kratak dah i umor. Prijavljivani su i bolovi u zglobovima pa i u grudnom košu, ali i simptomi koji ukazuju na oštećenje srčanog mišića, miokarditis ili aritmije. Kod ljudi koji su imali tešku kliničku sliku, oporavak je duži, tako da kratak dah, nadražajni kašalj često mogu u kontinuitetu trajati.Ono po čemu se novi koronavirus razlikuje od ostalih respiratornih virusa je što ne zahvaća samo  pluća, već može dovesti i do stvaranja krvnih ugrušaka koji mogu uzrokovati moždane udare, oštećenja srca i bubrega.

Ostali mogući dugoročni efekti COVID-19 su neka neurološka stanja i problemi s mentalnim zdravljem kako to studije sugeriraju jer virus može napadati moždane stanice  i  i periferni živčani sustav.Do danas, najčešći dugoročni neurološki simptomi nakon COVID-19 su:  glavobolja, vrtoglavica i gubitak osjeta  mirisa i ukusa. 

Iako je moždani udar ozbiljna, ali na sreću  NE  toliko česta posljedica akutnog  covid infekcije, postoje  druge, ali ne i manje važne posljedice poput napada panike i velikih promjena raspoloženja , koji  mogu biti prisutni od dva do tri 3 mjeseca nakon početka bolesti.  Sve su to bitne činjenice koje moramo uzeti u obzir kako bi utjecali  na podizanje svijesti  o potrebi  pravovremene brige  za  tjelesno i mentalno zdravlje , svakog tko je prebolio infekciju i koji se teško nosi  s njenim posljedicama. 

Bitno je naglasiti  da tjelesna  aktivnost - čak i vrlo kratka - jedan je od najefikasnijih načina da se poboljša raspoloženje. Zapravo, redovno vježbanje može biti jednako efikasno kao i antidepresivi u ublažavanju depresije.  Tjelesna aktivnost je i bitna za sprečavanje  pojave ili pogoršanja pretilosti što je posljedica neaktivnosti   za vrijeme covid infekcije .

3. Što  treba paziti kod vježbanja i dali i kada krenuti s vježbom?

To je kao da krećete  s treninzima s osobama koje tek počinju ikad s vježbanjem ,a ne odnosi se na utrenirane sportaše ,profesionalce. Kako dani odmiču svaki dan bi trebali povećavati vrijeme izvođenja vježbi za nekih 10-15 minuta uz zadržavanje iste razine subjektivne procjene napora. 

Svakako treba preporučiti postepeni uvod u vježbanje te krenuti  individualnim pristupom. Početi   sa šetnjama u prirodi   čim zdravstveno stanje dopusti  najranije  3   tjedna nakon infekcije. Povratak  vježbanja u dvoranama ili teretanama preporučuje se  nakon 2-3 mjeseca ,ovisno o prethodnoj  utreniranosti,težini infekcije i  trenutnim tegobama od strane  dišnog, srčanožilnog ili lokomotornog sustava.  To se odnosi na ljude  koji su preboljeli blagi oblik infekcije. Svi ostali ,teže oboljeli ,zahtijevaju prethodan pregled i  mišljenje specijalista (kardiologa, pulmologa, neurologa ili  fizijatra).

Intenzitet vježbanja prilagoditi navedenim sustavima ,kako bi održali trajanje i pravilno  izvođenje. Bitno educirati  članove kako  bi na vrijeme prepoznali sve nepravilnosti i znakova opterećenja srčanožilnog sustava, planiranim  mjerenjem srčane akcije   i pravovremeno uočavanje ranog zamaranja dišnog ili lokomotornog sustava.  Tijekom ove  faze povratka fizičkim aktivnostima osoba  treba biti sposobna  razgovarati tijekom izvođenja vježbi bez ikakva vidljiva napora

Svemu navedenom ,bitno je prilagoditi težinu i trajanje pojedinih  vježbi i osigurati  dovoljnog vremena između ponavljanja. 

Kod osoba koje su imale teži oblik sa srčanim posljedicama  poput aritmija, upala srčanog mišića, srčane ovojnice ili infarkta,   potrebna je prethodna specijalistička obrada i   preporuka za nastavak   fizičke aktivnosti.  

4. Postoji li   terapija koja se preporučuje za  brži oporavak nakon Covid infekcije?

Važna komponenta oporavka od COVID-19 je  ishrana  koja obiluje vitaminima . Posebno se stavlja naglasak na unos dovoljne količine D i C vitamina, vitamini B6, B12 , A i D  vitamina, folata, selena i cinka.   Osim što djeluju pozitivno na imunološki sustav je r djeluju imunomodulacijski  , selen i cink imaju zaštitno ,antioksidativno djelovanje u eliminaciji neželjenih produkata metabolizma  i  imunoloških reakcija u borbi  sa  virusnim i bakterijskim uzročnicima. Isto tako,  važan je i unos omega 3 masnih kiselina (EPA i DHA), a dovoljnu količinu možete osigurati s 2 do 4  serviranja ribe kroz tjedan.

Primjeri namirnica zdrave prehrane: voće (citrusi, kivi, šipak, bobičasto voće) tamnozeleno lisnato povrće, orašasti plodovi, cjelovite žitarice, mahunarke, fermentirani mliječni proizvodi, krto meso, riba (skuša, pastrva, losos, tuna, haringa).

Ne manje bitno je provoditi što više vremena  u prirodi   te vježbe disanja koje  mogu pomoći boljem i bržem oporavku respiratornog sistema.  Mnogima su pomogli i autogeni treninzi i vježbe yoge,intervalni treninzi ili pilates.Moguće je napraviti i  jednostavnu kućnu teretanu koristeći trake za otpor, boce s vodom ili vlastitu  tjelesnu težinu.

Autor:  Andrea Šoštar,dr.med.spec.anesteziologije i reanimacije, subspec. intenzivnog liječenja